230816 baner dineco 650x170 05
230601 anis rentacar baner

200601 market99 baner

220201 luxtravel baner
 
 
 
 
Vijesti Trebinje

Najava: Književno veče "Ispovijest duše" Stefana Višekrune

U organizaciji Centra srednjih škola, Gradske uprave Trebinje i Muzeja Hercegovine Trebinje, u subotu 8. decembra 2018. godine, sa početkom u 19 časova u Galeriji Muzeja Hercegovine Trebinje održaće se književno veče mladog pisca Stefana Višekrune, pod nazivom „Ispovijest duše“.

181130 visekruna

Talentovani pjesnik je rođen u Trebinju 9. septembra 1991. godine. Pjesme su mu do sada objavljivane u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, a trenutno sprema prvu zbirku poezije. Višekruna je takođe, pjesme objavljivao u uglednom književnom časopisu „Slovoslovlje”, osnovanom u Beču od strane poznatog književnika Petra Milatovića. Poema „Podvig života“ ušla je u antologiju savremene lirike koju je priredio Saša Mićković pjesnik iz Кragujevca. U časopisu „Кatedra“ objavljeno mu je devet pjesama i tekstova. Višekruna je učesnik ovogodišnjeg Festivala književnosti „Pero Živodraga Živkovića“ u Zenici, a u klubu „Plava Paleta“, čiji je organizator poznati pisac Emir Sokolović izabran je među 20 pjesnika u konkurenciji 103 pjesnika iz 14 zemalja Evrope i Azije. Višekruna je član „Кluba pesnika“ grada Кraljeva kojeg je osnovao pisac Aleksandar Marić, a na internet portalu kluba redovno mu se objavljuju pjesme.

Zvuci klavira u izvođenju profesorice Maje Petijević, kao pratnja Stefanovim stihovima, dodatno će upotpuniti veče. U programu učestvuje i Кatarina Janković, solo violina, a književno veče je pripremila prof. srpskog jezika i književnosti Snežana Grbić.

Kao najavu ove književne večeri u nastavku Vam donosimo piščev osvrt na stihove Nebeske poeme Luča Mikrokozma, koje je napisao Petar II Petrović Njegoš. 

Luča Mikrokozma:

Da, svagda mi dragi nastavniče,
Srpski pjevče Nebom osijani,
Zadatak je smješni ljudska sudba,
Ljudski život snovidjenje strašno!

Najveličanstveniji Srpski pjesnik Njegoš
İ bogomudri svečovjek Vladika Rade
Posvetio je slavnu nebesku
Poemu Luča Mikrokozma svome
Proslavljenome učitelju pjesniku Simi Milutinoviću Sarajliji koji je pored
Njegoševog strica Svetoga Petra Cetinjskoga uticao najviše na
Bogoobdarenu ličnost mladoga Vladike Rada.

Jedan od najvećih umova svijeta veliki
Gete iskazivao je počast i poštovanje obdarenom pjesniku Simi Milutinoviću Sarajliji.
On je jedan od mnogobrojnih zapostavljenih znamenitih ličnosti u
Našemu narodu, sasvim nedovoljno uvažavan i poštovan.

Cetinjski pustinjak piše i obraća se svim
Bićem sa najdubljom zahvalnošću i
Ljubavlju svome dragome nastavniku i
Srpskome pjesniku Nebom osijanom.
U čudesnoj poemi i nebeskom spjevu
Luča Mikrokozma
Njegoš se uspinje do neslućenih visina i
Ostaje fenomenalno neuhvatljiv i
Nedodirljiv, posebno u svome
Gorostasnome monologu zapanjujuće
Erudicije koji ga lansira pravo na tron
najuzvišenijih besmrtnika
Književnosti kakvi su Dante i Milton.

Sozercavajući najmračnije ponore
Čovjekovog bitisanja na Zemlji i
Sagledavajući te iste zastrašujuće
Provalije duboko u sebi, kliče kroz svoja
Djela zajedno sa istorodnim mu
Svečovjekom Dostojevskim:

"Svi smo mi krivi, za sve i sva".

Život za Njegoša je vihor smrti i Vaskrsenje truležnog čovjeka iz Carstva smrti u dolini
Plača i uzdaha kosmičkih i natkosmičkih
Razmjera gdje neprestano ratuju dani sa noćima.

U jednome trenutku on se osjeća silno
Poput Cara Davida, a već u drugome
Času saživljava se i upodobljava
Mislećem atomu i duboko osjeća
Čitavo ništavilo, strahotu onoga
Što predstavlja biti čovjek u ovome
Svijetu.

Ponirući proročki u metafizičke i sveštene
Tajne neba i Zemlje, Vladika državnik,
Mislilac, filosof i vatreni Poeta je drugi
Jov koji se neprestano hrve sa Stvoriteljem i vapi njemu oboženom
Ljubavlju, proklinje usud svoj mučeći se
Pitanjima smisla postojanja čovjeka.
U preužasnim vjetrometinama Golgotskoga stradanja svoga naroda
Ispija sudnju čašu Gospoda koja mu je dodjeljena po nedokučivom promislu
Božijem , jer jedino u njoj vidi blaženo
Utočište i bezmetežnu luku spasenja
U presvijetlom liku Bogočovjeka
Hrista.

Stefan Višekruna