Danas je u prostorijama Poslovnog inkubatora u Trebinju u okviru Edukativne poljoprivredne mobilne službe, održana radionica pod nazivom "Ekonomska opravdanost plantažiranja ljekovitog bilja: smilje i lavanda".
Radionicu koja je već održana u Ljubinju i Berkovićima u okviru projekta "Podrška razvoju poljoprivrede u Hercegovini" organizovalo je Udruženje građana „Nešto Više", u saradnji sa „Ljbilje" d.o.o. Ljubinje.
Ova radionica će doprinijeti da se povežu sve interesne skupine u proizvodnji i preradi smilja i lavande, te da se javnost upozna sa ovim biljkama koje su već postale značajan pokretač lokalnog razvoja Hercegovine, posebno interesantna za angažman žena u ruralnim sredinama.
U Hercegovini je smiljem trenutno zasađeno oko 40 ha što, svakako, nije dovoljno da bi se zadovoljila potreba tržišta, ali raduje činjenica da se pojavljuje sve više zainteresiranih za njegov uzgoj. Jedan od zaključaka radionice je da će intenzivniji uzgoj smilja imati za posljedicu zaštitu njegovog prirodnog staništa.
Smilje je proizvod koji može predstavljati izvozni brend Hercegovine ukoliko se uzgaja na velikim površinama i po strogo ekološkim principima. Sa ovog skupa poslana je i poruka ministarstvima poljoprivrede oba entiteta da je neophodno da se kreira poseban program kako bi se pomogao uzgoj smilja, obzirom da je priprema zemljišta za njegov uzgoj veoma skupa.
Izuzetna biljka već je postala značajan pokretač lokalnog razvoja Hercegovine i vrlo je cijenjena kod zahtjevnih kupaca u Europi i Americi. BiH je u 2013. godini prema analizama VTK BiH i USAID/Sida FARMA projekta izvezla proizvode od smilja u vrijednosti od preko dva miliona KM.
Po vrijednosti izvoza iz Hercegovine, smilje je u prošloj godini bilo rame uz rame sa mladim krompirom i zelenom salatom. Hercegovačko smilje vrlo je cijenjeno kod zahtjevnih kupaca u Europi i Americi, a svjetska potražnja za eteričnim uljem smilja u stalnom je porastu. Zahvaljujući vrhunskom kvalitetu, Hercegovina je nakon Korzike vodeća regija u proizvodnji smilja za svjetsko tržište.
Zbog velike potražnje, količine samoniklog smilja u BiH rapidno se smanjuju, te je u RS nedavno donesena i odluka o potpunoj zabrani sakupljanja ove biljke iz prirode. Koristeći sjeme iz prirode, domaći proizvođači su u periodu od nekoliko godina uspjeli zasaditi preko 40 hektara smilja, uprkos visokim troškovima proizvodnje. Cilj je da se u narednih pet godina obnove prirodni resursi ove biljke, postupnim prelaskom na korištenje uzgojenog smilja.
Nezasito tržište
Od prikupljenog smilja pravi se eterično ulje. Tona bilja za kilogram ulja koje se koristi u farmaciji i hemijskoj industriji. Potražnja u svijetu, kao i cijena po kilogramu ulja, stalno raste. Sirovo smilje, zadnjih 15 godina ima sve veću otkupnu cijenu. Tržište se nije zasitilo cvijećem, koje, kažu, nikada ne vene.
Eterično ulje, koje se ovdje dobija suhom destilacijom, vodenom parom, svo se izveze - godišnje 180 kilograma ulja, vrijednosti 270 hiljada evra.
Kako je Hercegovina plodno tlo za smilje, izvoz iz BiH znatno premašuje uvoz. Priliv novca od plasmana prerađenih proizvoda u svijet sve je veći. I smilje postaje polako važna izvozna karta, prvenstveno Hercegovine, u kojoj polako zaživljava plantažna proizvodnja smilja.
Zaključak je stručnjaka da proizvađači nemaju problema u plasmanu svojih proizvoda - eteričnog ulja ili prirodne kozmetike od smilja.
