230816 baner dineco 650x170 05
230601 anis rentacar baner

200601 market99 baner

220201 luxtravel baner
 
 
 
 
Vijesti Trebinje

Prvo predstavljanje radova iz Kolekcije beogradske Galerije `73 u regionu

U petak, 10. avgusta sa početkom u 19:30 časova u Muzeju Hercegovine Trebinje biće svečano otvorena izložba radova iz Kolekcije Galerije `73 iz Beograda.

180807 galerija73

Ovo je svojevrsno predstavljanje kolekcije galerije, koja ove godine obeležava jubilej, 45 godina od svog osnivanja.

Na ovaj način Galerija izlazi iz svojih okvira-organizovanja izložbi u svom izlagačkom prostoru na Banovom brdu. Sada umetnost dobija novu formu komunikacije, i počinje da ima svoj život. U Dučićevom gradu, regionalnom centru kulture, mestu brojnih kulturnih dešavanja, sredini u kojoj je kultura i duhovna potreba, a u poslednje vreme sve više i zamajac razvoja turizma, Galerija `73 će po prvi put predstaviti radove 24 srpska umetnika, koji se nalaze u njenoj kolekciji. Radovi Jovana I Rakidžića, Dušana B. Markovića, Ljiljane Stojanović, Ljiljane Bursać, Milana Krajnovića i mnogih drugih, biće izloženi u prostoru Muzeja Hercegovine u Trebinju.
Izložba će biti otvorena do 18. avgusta 2018. g.

O GALERIJI

Na kulturnoj mapi grada Kulturna ustanova „Galerija `73” zauzima važno mesto. Ona je tačka okupljanja umetnika različitog stvaralačkog senzibiliteta i diči se prepoznatljivim kulturološkim potencijalom, koji u svim segmentima brižljivo gradi od svog osnivanja 1973. godine. Na očuvanju tog digniteta radi se i danas.
Čuveni zagrebački dizajner Vjenceslav Rihter, prema oceni kritičara najznačajniji dizajner u nekadašnjoj Jugoslaviji, osmislio je logo „Galerije `73”, koji je te godine nagrađen kao najbolje dizajnersko rešenje, a sada se nalazi u prestoničkom Muzeju primenjenih umetnosti. U nekoliko narednih godina po svom osnivanju, Galerija je ispunila očekivanja i postala kultno stecište beogradske kulturne i društvene elite i nezaobilazno mesto na poligonu kulturnih zbivanja čitave ondašnje države.
Iako je ova kulturna ustanova fizički izmeštena iz centra grada, ona je prema oceni mnogih umetnika, jedna od najznačajnijih, pa i najlepših izložbenih prostora u gradu. Svako predstavljeno delo bez obzira na to, u kom se delu izlagačkog prostora nalazi, u fokusu je posmatrača.
Pod sloganom „Kultura je dostupna svima” radimo na popularizaciji kulture. To znači da su vrata Galerije otvorena svim generacijama. Izložbe, koncerti, poetske i književne večeri, tematske tribine i drugi sadržaji podjednako su namenjeni umetnicima i onima koji otkrivaju raznoliki svet kulture i umetnosti. Organizovanjem brojnih kreativnih radionica poklanja se velika pažnja mališanima i otkrivanju njihovih talenata.
Na ovaj način doprinosi se osnaživanju pojedinca i njegove veze sa zajednicom u kojoj živi i odrasta.
Galerija prepoznaje i sve one velikane koji su doprineli razvoju srpske kulture i lokalne zajednice iz koje dolaze.
Dugačak je spisak onih čija dela su ovde izlagana - Sava Šumanović, Mića Popović, Đorđe Krstić, Milena Pavlović Barili, Đorđe Krstić, Zoran Petrović…
Galerija `73 je dobitnik značajnih priznanja, među kojima su Politikina nagrada 1974. i 1982. godine i nagrada SO Čukarica „Matija Ban” 2000. godine.
Osnivač Galerije od 2002. godine postaje Gradska opština Čukarica, i tada počinje njena svojevrsna „renesansa”. Prostor je opremljen modernom tehnologijom, tako da može da izađe u susret i izazovima savremenih tendencija u umetnosti.
Pokrovitelj dela programa je Sekretarijat za kulturu grada Beograda i Ministrstvo kulture i informisanja. Za ovaj deo programskih aktivnosti u Galeriji se tokom maja i juna meseca raspisuje javni konkurs za narednu izlagačku sezonu. Žiriranje radova vrši Umetnički savet galerije, koji uređuje njen celokupan likovni program i na čiji rad smo veoma ponosni. U galeriji se realizuju izložbe stvaralaca likovnih i primenjenih umetnosti, kao i izložbe novih medija (video radovi, instalacije, performansi...). Galerija se drži pravila da svaka izložba mora imati sopstveni katalog. Oni su svedoci istorije ove ustanove, koji kazuju da u izlagačkom repertoaru nisu izostavljene ni arhitekte, kao ni stvaraoci takozvanih novih medija. Sačuvani katalozi svedoče da je Galerija `73 iako naizgled skromna opštinska institucija kulture, bila svetla tačka na kulturnoj mapi naše zemlje. Autori tekstova objavljenih u katalozima su istaknuti istoričari umetnosti Đorđe Kadijević, Nikola Kusovac, Pavle Krstić, Vladimir Rozić...
Svoje nove stranice „Galerija `73” vredno piše. Vreme koje dolazi pokazaće rezultate tog predanog rada iza kojeg stoji galerijski tim, sa Savetom galerije, izlagačima i posetiocima, jer valja imati na umu da je cilj da kultura bude dostupna svima.  (Mirela Pudar)