16 trebinjskih platana koji predstavljaju socijalni, kulturni i vizuelni identitiet grada na Trebišnjici ozbiljno su ugroženi gljivicom koja izaziva trulež zaključak je današnje prezentacije o ovim gosrostasima koja je održana u Kulturnom centru.
Na poziv uprave grada Trebinja o stanju 120 godina starih trebinjskih platana govorili su eminentni ljudi struke: Boško Despot iz istraživačko razvojnog i projektnog centra u Banja Luci, Milan Mataruga profesor Šumarskog fakulteta iz Banja Luke i Ljubomir Popara direktor Zelenila Beograd i Ratko Ristić profesor na beogradskom Šumarskom fakultetu.
Da platani imaju izuzetno veliki značaj za sve stanovnike Trebinja govori i puna sala ljudi koji su danas pomno pratili izlaganje eksperata. Još prošle godine na zahtjev gradskih vlasti stručnjaci iz Banja Luke su specijalnom spravom Arbotumom detaljno pregledali svih 16 platana i rezultate analize poslali na Šumarski fakultet u Beograd.
Od Ratka Ristića, profesora beogradskog šumarskog fakulteta saznajemo da je elaborat o platanima urađen najsavremenijim aparatom i na najvećem mogućem nivou. Profesori šumarskog fakulteta su mjesecima brižljivo analizirali stanje platana i donijeli zaključak isti kao i kolege iz Banja Luke u kome se kaže da se pet od 16 platana nalazi u kritičnom stanju. Eksperti su jednoglasni treba učiniti sve da se vijek platana produži. Jedan od prijedloga je i da se obezbijedi stalni stručni nadzor nad platanima. Takođe neophodno bi bilo uraditi i dodatne analize kojima bi se identifikovale gljive truležnice. S obzirom da se platani nalaze u samom centru grada i da je frekvencija ljudi oko platana velika nije moguće izolovati ih, a i to je jedno od mogućih rješenja kao što je slučaj sa hiljadugodišnjim platanom u Trestenom oko koga ljudi borave na svoju odgovornost.
Kako bi se produžio životni vijek platana u najskorije vrijeme pod nadzorom eksperata trebalo bi ih podrezati i time rasteretiti krošnje. Sječa platana je krajnje rješenje, a ako do toga dođe proces će se odvijati postepeno. Posječene platane je moguće zamijeniti novima koji se mogu nabaviti u Belgiji. Cijena jednog takovg platana koji je star između 10 i 15 godina je između hiljadu i po i pet hiljada evra.
Poslednju dijagnozu trebinjskih platana mogao bi da da njemački ekspertski tim na čelu sa Viktorom Lokhartom i Bodom Zigerom, a da li će i oni biti angažovani zavisi od više faktora na prvom mjestu novčanog.
Da li će generacije koje dolaze zapamtiti trebinjske gorostase ili će ih gledati samo na slikama iz prošlosti ostaje da se vidi, ,a svima nama kojima je Trebinje u srcu da se nadamo da će platani zajedno sa nama preživjeti i ova teška vremena.
