Najnovije izdanje svjetskog stručnog dometa, monografiju "Beloglavi sup“ autora Bratislava Grubača predstavio je večeras Muzej Hercegovine u Trebinju.
Monografija "Beloglavi sup“ je najveći samostalni izdavački poduhvat Zavoda za zaštitu prirode Srbije i posljednje u nizu izdanja kojima Zavod, kroz svoju izdavačku djelatnost praćenu obrazovno-promotivnim aktivnostima, prati i podržava stručne poslove u zaštiti prirode", naglasio je Slobodan Nagradić, direktor Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske u svojoj pozdravnoj riječi.
Autor ove monografije, inače stručni saradnik Zavoda za zaštitu prirode Srbije iz oblasti faune, istakao je novinarima da se radi o posljednjoj od 7 monografija u kojoj je predstavljen generalni opšti pregled bjeloglavog supa u svijetu. Prema riječima autora koji se bavi ovom problematikom preko 35 godina, kao i riječima brojnih stručnjaka iz ove oblasti, ovo je jedna od najkompletnijih knjiga na ovu temu u cijelom svijetu, a ujedno i izraz ostvarene saradnje sa drugim ekspertima, zaštitarskim i stručnim institucijama, upravljačima prirodnih dobara i pojedincima koji su pomagali ovaj rad.
Predstavljajući svoje najnovije delo, autor monografije Bratislav Grubač objasnio je da je monografija o bjeloglavom supu nastala s ciljem da se "iznese kompletan pregled života i problema zaštite ove interesantne, ugrožene i simbolične ptice na jedan stručan i pristupačan način koja bi bila uvod u dalja istraživanja i zaštitu ove ugrožene vrste kod nas, Balkanu i uopšte".
"U knjizi sam prikazao opštu biologiju i zaštitu ove veličanstvene ptice u svijetu (odnosno njenom arealu), s posebnim osvrtom na područje Balkana i Evrope u savremenom periodu. Knjiga predstavlja sintezu mojih bibliografskih i terenskih istraživanja. Koristio sam preko 400 referenci, koje uključuju i veći broj mojih publikovanih i nepublikovanih podataka dobijenih tokom istraživanja ove vrste u Srbiji, Makedoniji i drugim oblastima. U knjizi je prikazano 127 autentičnih fotografija vrste koje su snimljene u raznim područjima, od raznih autora. Takođe, date su dvije originalne mape rasprostranjenosti vrste u svijetu i Mediteranu,“ istakao je Grubač.
On je istakao da na Balkanu trenutno živi oko 400 parova bjeloglavog supa na području Srbije, Makedonije, Hrvatske, Bugarske i Grčke. "Na podučju Trebinja ćemo pokušati da sa autohtonom vrstom naselimo Republiku Srpsku, odnosno Bosnu i Hercegovinu što bi bio spektakularan uspjeh na lokalnom nivou, imajući u vidu kapacitete sa kojima se raspolaže. Prvo što je potrebno da se uradi jeste otklanjanje negativnih faktora, odnosno spriječavanje trovanja, te obezbjeđivanja dovoljne količine hrane.
Eko udruženje "Južnjačko plavo nebo" djeluje na području Trebinja dugi niz godina i do sada su u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske uspješno okončali program obnavljanja kolonije bjeloglavih supova u Hercegovini, na čemu će se i zasnivati dalji rad na reintrodukciji ove ptice na području Republike Srpske odnosno Bosne i Hercegovine. "Specijalni rezervat prirode Uvac i Trešnjica" su spremni da u okviru svojih mogućnosti pomognu i podrže ovaj projekat. Nosiocima projekta je obećana pomoć i iz uprave grada Trebinja.
Povratkom bjeloglavog supa kao atraktivne i ugrožene vrste Trebinje bi dobilo još jednu turističku atrakciju koja bi dopunila već bogatu ponudu ovog grada.
„Bjeloglavi sup je jedna od najvećih letećih vrsta ptica na svijetu, sa rasponom krila do 280 cm i sa težinom koja dostiže 11 kg. Vrsta je prilagođena isključivo ishrani uginulim životinjama, prvenstveno krupnim papkarima. Ima izuzetno važnu sanitarnu ulogu u prirodi, u suzbijanju zaraznih bolesti kod domaćih i divljih životinja. U potrazi za hranom leti isključivo jedrećim i klizećim letom, pri čemu troši veoma malu količinu energije. Zbog svog izgleda i ponašanja - ishrane uginulim životinjama, predmet je raznih vjerovanja - od vjerovanja da su božanska bića, do toga da su bića koja donose smrt i nesreću. Razne figure bjeloglavog supa u starom Egiptu su često predstavljale najveća božanstva - boginju Nekhbet i boginju Mut. Takođe, figure dvoglavog bjeloglavog supa se sreću kao simboli i kod srednjovekovne srpske vlastele od 12. do 14. veka (kod Mrnjavčevića, Nemanjića, Lazarevića i Čarnojevića) koji u suštini predstavljaju dvoglavog bjeloglavog orla (koji je preuzet kao vizantijski simbol snage i moći države). Bjeloglavi sup je, kao većina lešinara, ugrožena vrsta na većem dijelu areala. U cijelom svijetu populacija bjeloglavog supa iznosi oko 40.000 parova. Poslije velikih akcija zaštite u Srbiji je brojnost podignuta na oko 145 parova. Borba za njenu zaštitu u Evropi i svijetu traje punih pet decenija. Ona se nastavlja sa istom neizvesnošću“ (iz izlaganja Bratislava Grubača).
