Vaskršnji post najstrožiji je i najduži hrišćanski post. Naziva se još i Časni ili Veliki post i uvijek počinje ponedeljkom.
Ovaj post crkva je uvela kako bi narod sledio primjer Isusa Hrista koji je u pustinji bez hrane i vode proveo 40 dana. Prva četiri dana posta ne bi trebalo ništa da se jede i pije, a oni slabog zdravlja mogu uzeti malo vode i hljeba pre no što krenu na spavanje.
Prva sedmica vaskršnjeg posta naziva se još i Čista sedmica ni počinje Čistim ponedeljkom. Tada se sva hrana kuva na vodi i ne smije se jesti riba. Druga je Hroma, a treća Krstopoklona nedelja. Četvrta nedelja je Sredoposna, a peta Gluva. Šesta nedelja zove se Cvijetna, a poslednja u nizu je Strasna ili Velika sedmica u kojoj je veliki petak najznačajniji dan. Tada se obilježava uspomena na Hristovo stradanje na krstu.
Tokom crkvenih službi više se govori, manje pjeva, a na Veliki petak vjernici se mole i klečeći. Na Velikom povečerju čita se Pokajni kanon sv. Andreja Kritskog, koji je podjeljen na četiri dijela u kojima se kroz biblijske predstave prikazuju raznorazni grijehovi i kazne koje ih prate.
Tačno je da uskršji post kao i svaki drugi podrazumjeva uzdržavanje od masne i teške hrane, ali to nikako nije dovoljno. Prije svega dušu treba uzdići izvan tijela svojom molitvom i življenjem u skladu sa Božjim zapovjestima. Treba se lišiti svih zlodjela, loših misli i poganih riječi, a kajanjem zbog svakog rđavog postupka koji smo učinili.
Na Veliki petak farbaju se vaskršnja jaja koja će se jesti u nedelju, na Vaskrs. Djeca obožavaju da eksperimentišu bojama, pa im majke dopuštaju da sakupljaju prirodne ukrase poput trave, luka, lišća kojima će one oplemeniti jaje. Prvo jaje treba da bude crveno i ono se tokom čitave godine čuva u kući, štiti porodicu, te mu naziv i jeste čuvarkuća.
A kada dođe taj radosni praznik, dan na koji je vaskrsao blaženi Isus Hrist, svi se raduju i jedni druge pozdravljaju riječima: „Hristos voskrese!" „Vaistinu voskrese!"
