U Trebinju je danas održana regionalna radionica na temu Podzemni svijet Dinarskog krša, a dio je konzervacijsko-naučnog istraživačkog projekta Čovječja ribica, Proteus anguinus.
Ovaj naučni projekat čiji cilj je okupiti međunarodne stručnjake koji su najkompetentniji da diskutuju o Proteusu organizovala su Bosansko Hercegovačko herpetološko udruženje ATRA, Hrvatsko herpetološko udruženje Hyla i Crnogorsko društvo Ekologa.
Današnja radionica bila je podjeljena u dva dijela, prvi dio bio je posvećen temi istraživanja čovječje ribice, dok se u drugom govorilo o podzemnoj fauni i staništima dinarskog krša. Opšti je zaključak da najveću opasnost po čovječju ribicu predstavlja industrijsko zagađenje, zatim negativan odnos čovjeka prema podzemnim staništima te kolekcionarstvo.
Važno je reći i to da su susreti ove vrste prilika da se između ovih srodnih udruženja uspostavi bliska saradnja koja za cilj ima zaštitu čovjekove okoline sa posebnim akcentom na zaštitu ugroženih vrsta.
Da podsjetimo, pećina Vjetrenica u Popovom polju je jedno od rijetkih staništa ove neobične vrste, a naučnici iz regiona koji su danas boravili u Trebinju po završetku skupa obišli su nadaleko čuvenu i po mnogo čemu specifičnu hercegovačku pećinu.
Čovječja ribica endemični je vodozemac, rasprostranjena u Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, te u Bosni i Hercegovini. Nastanjuje podzemne slatke vode i neosvijetljena staništa dinarskog krša uz Jadransko more od sjeverozapadnog područja Italije sve do graničnih dijelova Hercegovine.
