Najveći hrišćanski praznik, Vaskrs, danas se obilježava u pravoslavnim hramovima i domovima vjernika koji se pridržavaju Julijanskog kalendara.
Praznik vaskrsenja Gospodnjeg slavi se tri dana, a pravoslavni hrišćani se narednih 40 dana pozdravljaju riječima "Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse".
Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišćani pripremaju se četrdesetodnevnim postom. Vaskrs je pokretan praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice.
Pravoslavni narod se nakon liturgije okuplja u domovima uz svečanu trpezu, na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb.
Običaj je da na stolu stoje obojena i ukrašena jaja. Ukućani i gosti se međusobno kucaju jajima, a onaj čije se razbije predaje ga onome čije je bilo jače.
Prvo ofarbano jaje, "strašnik" ili "čuvarkuća" čuva se u kući do narednog Vaskrsa.
Prema drevnoj crkvenoj praksi, vaskršnja jaja farbaju se u crveno, simbolizuju i krv i smrt Gospodnju, dok jaje ukazuje na rađanje novog života.
